luoDhok
Dala > Blog > Romo

Historia mar dongruok mar Basikel mag stima

Jul 04, 2025

Basikel ma tiyo gi stima, ma en gino ma ng’ato tiyogo e ng’ado mtoka ma oriwo teknoloji ma nyasani kaka betri, motor, kod gik ma rito mtoka, osebedo gi thuolo maduong’ e chiro chakre ne ochako tiyo kod gik ma ng’ato nyalo ng’iyogo. Taya maggi ma ok pek ahinya kendo ma lach ahinya, kod ng’wechgi mapiyo kod teko ma giwuokgo ma romo gi rang’iny mar pinyno miyo jogo ma riembo gari bedo gi thuolo maber mar wuotho.

Kidieny Mokwongo (1995-1999)

Oganda mathoth pogo dongruok mar mtoka ma tiyo kod stima e piny China e okang’ adek: okang’ mokwongo, okang’ ma dongo, kod dongruok mapiyo. E kinde ma ne pok ochako tiyo, gik ang’wen madongo mag mtoka ma tiyo gi stima -ma en motor, betri, chaja, kod ng’ado mtoka-ne okalo e yo matek mar temo kendo timo richo. Kata obedo ni mano ne otimore, chako loso mtoka matindo ma tiyo kod stima nomiyo gibedo gik ma ji tiyogo pile ka pile kendo ne ji mang’eny oyiego. Kata kamano, teknoloji machon mar ng’ado mtoka ma ne tiyo kod stima ne pok odongo maber, kendo ne nitie weche kaka ngima matin mar betri, ng’ado got ma ok ber, kod ng’ado mtoka ma ne dwaro ni otimnegi nonro mapiyo.

Okang’ maduong’ mar dongruok (2000-2004)

Ka ne ochopo okang’ maduong’ mar dongruok e kind higa mar 2000 gi 2004, ng’eny mar teknoloji e wi mtoka ma tiyo gi stima kod dwaro ma ne medore e chiro ne omiyo dongruok mapiyo e tijno omedore. E kindeno, mtoka ma tiyo gi stima, nikech ne giwuotho ​​mapiyo, ne ok giketh alwora, ne gin mayot, kendo ne ginyalo ng’iewo gik moko, mos e kinde ne gibedo gik ma ne ji nyalo ng’iewo moloyo mtoka kod mtoka. Dwaro ma ne medore mar ng’iewo mtoka ma tiyo kod stima ne ok omiyo mana dongruok mapiyo mar ng’iewo mtoka ma ne nitie chon ma ne timo R&D kod ma ne oloso mtoka, to bende ne omiyo ji mang’eny ma ne obiro ng’iewo mtoka manyien odonjo. Kaka nyalo mar loso gikmoko ne omedore mapiyo kendo ne giwuok gi gik ma ong’ere ahinya, ne omiyo ochako ng’wech manyien mar dongruok mar ng’iepo mar mtoka ma tiyo kod stima.

Okang’ mar Dongruok Maduong’ (2005-Kawuono)

Okang’ mar Dongruok Mapek: Chakre higa mar 2005, ng’wech mar loso mtoka ma tiyo gi stima e piny China osebedo ka dongo mapiyo ahinya. Piem matek ma ne nitie e kind kompanyi e kindeno ne omiyo teknoloji odhi nyime kendo landore ahinya, kendo ne omiyo teknoloji duto ma ne itiyogo e tijno oting’o malo ahinya. Tich mar betri kod nyalo mar betri duto osemedore gi 35%. Teknoloji mar mtoka bende osetimo dongruok maduong’, kowuok kuom mtoka ma nigi gia achiel ma nigi buras nyaka mtoka ma onge buras kendo ma tiyo maber ahinya. Mano osemiyo kinde ma ji dakgo omedore nyadi abich, nyalo mar tiyo maber omedore nyadi 3.5{9}}, kendo nyalo mar ting’o gik moko medore nyadi 3.5-. Bende, pesa ma itiyogo e loso gikmoko osedwoko piny ahinya, kendo nengo mar teko ma itiyogo osedok piny nyaka 21% mar nengo ma ne itiyogo chon. Bende, osetim dongruok maduong’ e weche mag teknolojia e yore mag rito gik moko kod yore mag chajo gikmoko. China osetimo dongruok maduong' ahinya e teknoloji mar betri kod masin, ahinya. Betri mag lead-acid mag nyamburko mag stima osebedo e nyim rang'iny mar lony mar piny mangima, ka sektor moro mar Zhejiang Changxing otelne gi Tianneng kod Chaowei, sektor moro mar Jiangsu mochung'ne gi Kanglien kod Shuangdeng, kod sektor moro mar Guangdong mochung'ne gi Ruida. E higa mar 2005, kwan mar gari ma ok tek ma tiyo gi stima (moriwo nyaka mtoka ma tiyo kod stima) ma ne olosi gi mia achiel mag kompanyi e piny mangima ne ipare ni ne okadho milioni 9, kendo kwan mar gari ma romo milion 2-3 ne ooro e pinje ma oko. Nengo mar gik ma ne owuok e kar loso gikmoko ne ochopo yuan bilionde 20, kendo ohala kod osuru ne ochopo madirom yuan bilionde 6. Chiegni milion 1 mar tich ne olosi e sekte ma tudruok gi loso kod tich. China loso kendo uso gari ma ok tek ma tiyo kod stima ma ng’eny moloyo 90% mar piny mangima, ma miyo obedo piny maduong’ie moloyo e piny mangima ma loso, tiyo kendo uso gari ma ok tek ma tiyo gi stima.

Chiwo penjo